Nasilje među djecom

ŠTO JE BULLYING?

Bullying ili nasilje među djecom kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili ozljeđuje drugo dijete koje se ne može obraniti. Može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja ili uništavanja stvari...

OBLICI NASILJA MEĐU DJECOM

1.FIZIČKO NASILJE

najuočljiviji oblik i podrazumijeva negativne postupke koje neko dijete vrši nad drugim primjenom fizičke sile nad samim djetetom (udaranje, čupanje, guranje, štipanje i sl.).

2.VERBALNO NASILJE

najčešće prati fizičko i podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje i sl.

U navedenim oblicima nasilja mogu se izdvojiti četiri podvrste:

Emocionalno nasilje uključuje namjerno isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe te ignoriranje.

Seksualno nasilje se odnosi na neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare (npr. dodirivanje i komentari «Imaš dobru guzu!»).

Kulturalno nasilje podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj ili rasnoj osnovi

Ekonomsko nasilje uključuje krađu i iznuđivanje novca, ili stvari.

Emocionalno nasilje, poput ismijavanja i isključivanja, češći je oblik nasilja među djecom od fizičkog nasilja, taj oblik nasilja je i teže dokazati, a time i teže ga riješiti.

Dugotrajni bullying može rezultirati:

  • depresijom
  • niskim samopoštovanjem
  • sramežljivošću
  • lošim školskim uspjehom
  • izolacijom
  • prijetnjom ili pokušajem suicida

MOGUĆI ZNAKOVI BULLYINGA

Djeca kroz svoje ponašanje mogu ukazivati da su žrtve nasilja među djecom. Ako vaše dijete pokazuje neke od slijedećih simptoma pitajte ga da li ga netko uznemiruje, prijeti ili napada.

Djeca mogu:

  • biti uplašena na putu do ili iz škole
  • mijenjati uobičajeni put do škole
  • moliti vas da ih vozite u školu
  • ne željeti ići u školu ili imati strah od škole
  • osjećati se bolesno ujutro
  • loše izvršavati školske obaveze
  • dolaziti kući s poderanom odjećom ili knjigama
  • dolaziti kući gladni (ako im netko otima novac za marendu)
  • postati povučeni, imati manjak samopouzdanja
  • postati uznemireni i tjeskobni, prestati jesti
  • prijetiti ili pokušati samoubojstvo
  • plakati prije spavanja, imati noćne more
  • gubiti svoje stvari
  • tražiti dodatni novac ili početi krasti (da isplate nasilnika)
  • kontinuirano gubiti «džeparac»
  • odbijati govoriti što se događa
  • imati neobjašnjive modrice, ogrebotine
  • početi napadati drugu djecu ili braću
  • postati agresivni i nervozni
  • davati neuvjerljive isprike za sve navedeno

KAKO RODITELJI MOGU POMOĆI

  • ako ste zabrinuti da je vaše dijete žrtva nasilja među djecom, pitajte ga direktno
  • budite svjesni znakova i simptoma bullyinga
  • shvatite bullying ozbiljno i istražite činjenice o tome što se dogodilo ili događa
  • nemojte pristati tajiti bullying
  • ukoliko se to događa u školi, pričajte sa učiteljem, nastavnikom, razrednikom
  • pomognite djetetu da uvježba kako reći «ne», «prestani», naučite ga samopouzdanom hodu i bježanju
  • dopustite djetetu da iskaže svoje osjećaje o bullyingu
  • pozovite ostale roditelje i raspravite načine sprečavanja nasilništva
  • predložite školi načine na koji da se spriječi nasilje
  • ukoliko se nasilje dešava na povratku iz škole, organizirajte djetetu pratnju ili prijevoz
  • tražite da nasilnike zadrže u školi dok svi ostali ne dođu kući
  • ako mislite da bi pomoglo djetetovom samopouzdanju, pitajte ga da li bi išlo na tečaj samoobrane
  • provjerite da li vaše dijete izaziva bullying nekom neprimjerenom navikom, poput pljuvanja, kopanja nosa i sl.
  • zapisujte sve incidente
  • pozovite drugu djecu k sebi kako bi pomogli svom djetetu steći prijatelje

KAKO SPRIJEČITI DA DIJETE NE POSTANE ŽRTVA BULLYINGA
SAVJETI ZA RODITELJE

  • osigurajte vrijeme za razgovore sa vašim djetetom i provjeravajte da li je sretno u školi
  • tražite od djeteta da vodi dnevnik najboljih i najlošijih događaja školskog dana
  • redovno razgovarajte o tome, predlažući praktične načine prevladavanja problema
  • vježbajte dogovorena rješenja igrajući uloge dok ih dijete ne izvodi automatski s puno samopouzdanja
  • ako je moguće, dozvolite svom djetetu da pozove prijatelje kako bi učvrstili prikladna prijateljstva
  • potrudite se da ponudite pomoć u školskim i razrednim aktivnostima kako bi bili bolje informirani o nastavniku i ostalim učenicima
  • NIKAD ne kritizirajte ponašanje tuđeg djeteta direktno. Ako postoji problem, osobno razgovarajte s nastavnim djelatnicima, ili tražite od škole da dogovori sastanak vas i drugog roditelja
  • provjeravajte redovno domaće zadaće i pošaljite poruku ukoliko imate opasku za nastavnika
  • odmah obavijestite školu ukoliko je vaše dijete loše ili uznemireno te dajte svoj broje telefona na koji vas mogu kontaktirati
  • potrudite se da posjećujte školu u svečanim prigodama ili radionicama za roditelje tako da održavate redovne dijaloge sa školom
  • dajte djetetu mogućnost da razvije samopoštovanje i stvori široku lepezu prijatelja uključujući ga u razne izvannastavne aktivnosti poput sporta, drame, umjetnosti, izviđača i sl.
  • prepustite djetetu odgovornost za određene obaveze: ohrabrite ga u dobrim navikama poput spremanja školske torbe, izvršavanja zadaće, pospremanja sobe i odgovornosti za kućne ljubimce
  • nagrađujte dobro ponašanje, a na poteškoće gledajte kao na priliku da dijete nauči nešto novo te se na taj način razvija

UKOLIKO SUMNJATE DA JE VAŠE DIJETE ŽRTVA ILI NASILNIK

OBRATITE SE ZA SAVJET ILI POMOĆ U
«TIĆ»

Adresa: Beli Kamik 11, 51000 Rijeka; tel. 051/215-670, fax. 051/215-678

 
© 2010 TIĆ - zaštita djece od zlostavljanja i zanemarivanja | Izrada web stranice: NEON STUDIO