Dana 09. veljače obilježava se Dan sigurnijeg interneta. Ovaj dan obilježava se drugog dana u drugom tjednu drugog mjeseca i predstavlja dan kada se posebna pažnja posvećuje sigurnosti pri korištenju interneta, svih, a posebice djece.
Internet kao „prozor u svijet“ je tvrdnja koja sve više dobiva na značaju. Internet i odraslima i djeci na određeni način predstavlja vezu sa svijetom. Što je to što pri korištenju interneta može ugroziti djetetovu sigurnost i dobrobit? Putem interneta djeci su dostupne brojne informacije, brojni sadržaji i prilike za komunikaciju s brojnim osobama. Ono što može naštetiti djeci jesu neprovjerene informacije kao i neprimjereni sadržaji i komunikacija. Svemu navedenom djeca mogu biti izložena putem raznih kanala – video igrice, brojne društvene mreže i aplikacije, elektronička pošta, razni portali.
Roditelji se često osjećaju preplavljeno brojnim mogućnostima koje internet nudi i teško im je pratiti sve ono s čime se djeca susreću i koriste. Radi toga mogu imati dojam da ne mogu nadzirati djetetove aktivnosti, a često nisu niti svjesni potencijalnih opasnosti. Koje su to?
Međutim, čak kad možda i ne razumiju i ne znaju što djeca na internetu rade, važno je da roditelji djecu upoznaju s opasnostima i poduče ih na koji način se s njima nositi. Zato je kroz razgovor s djecom važno saznati na koji način i za što koriste internet (koje društvene mreže i aplikacije koriste, koje youtubere prate, koje video igrice igraju), koliko znaju o mogućim opasnostima za vrijeme korištenja interneta i kako smatraju da u istima treba postupiti.
Što roditelji mogu činiti da umanje rizike (prekomjernog) korištenja interneta?
Uz sve opasnosti koje internet može donijeti, važno je istaknuti brojne i značajne prednosti i doprinos. Internet predstavlja nepresušan izvor brojnih obrazovnih i poticajnih sadržaja. Vrijeme koje dijete provodi na internetu pokušajte usmjeriti upravo prema takvim sadržajima. Predložene aktivnosti prilagodite uzrastu i interesima djeteta.
Koje aktivnosti na internetu roditelji mogu predložiti djetetu?
Pripremila: Nataša Makarun, psihologinja u Dječjem domu „Tić“ Rijeka